Koliko je prevoditeljsko tržište? Koji su najtraženiji jezici? Koje trendove zabilježavamo? Zapravo, koja je veličina prevoditeljske industrije?
Dobra vijest za sve prevoditelje koji se boje zamjene ljudi tehnologijom – samo dio prevoditeljskog posla može u ovom trenutku biti automatiziran. Bez obzira na enorman tehnološki napredak, strojno prevođenje može ubrzati prijevod i koristiti za razumijevanje suštine nekog teksta, ali ne omogućava konačno profesionalno objavljivanje. Ne očekuje se u skoroj budućnosti da će prijevodi u potpunosti biti automatizirani. (više o tome u nekim od naših budućih blog postova)
Povećanje potražnje za profesionalnim prevoditeljskim uslugama je veliko. Ukoliko se engleski uzme kao izvorni jezik, potražnja za najčešće prevođenim jezicima, kao što su francuski, njemački, talijanski, portugalski i španjolski, ostat će naročita jaka. Najpopularniji azijski jezici, kineski, japanski i korejski, također će nastaviti s trendom visoke potražnje. Na trećem mjestu nalaze se arapski i ostali jezici s područja SI Afrike i JZ Azije. U današnje vrijeme, poduzeća i vlade prisiljene su redovito objavljivati i komunicirati (često na nekoliko jezika ) s postojećim i potencijalnim kupcima, poslovnim partnerima, ali i zaposlenicima u drugim zemljama. Upravo to je zaštitilo prevoditeljsku industriju od negativnih gospodarskih kretanja. Unatoč negativnim pritiscima krize, potražnja za prijevodima je konstantno rasla u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, višejezično online objavljivanje omogućilo je malim i srednjim poduzetnicima ulazak na dosad nekorištena tržišta.
Što se podrazumijeva pod pojmom „industrija prevoditeljskih usluga“?
Pod nazivom „prevoditeljske usluge“ možemo naći poduzeća koja:
a) prevode pisane materijale i
b) nude usmene prijevode, uključujući prijevode znakovnog jezika.
Tipična usluga prijevoda uključuje prijevod dokumenata, softvera i internetskih stranica (poznatiji pod nazivom „lokalizacija“, tj. prevođenje informacija s web stranice na jezike koji se koriste u drugim zemljama s drugom subdomenom (es., fr., jp., or/es, /fr, /jp), za SEO, lokalne proizvode, itd.). Lokalizacija uzima u obzir lokalne kulturne i jezične karakteristike, različite trendove ključnih riječi i sl., uglavnom koristeći prijevode kao sredstvo prodaje ili u marketinške svrhe.
Rast prevoditeljske industrije
Činjenica je da tržište prijevoda nije teško pogođeno recesijom. Međutim, to tržište je vrlo fragmentirano, od 725 mil. dolara na prvoj do 4 mil. dolara na posljednoj poziciji u Top 100 u svijetu (prema Common Sense Advisory). Industrija je procijenjena na 33 milijarde dolara u 2012., tj. 37 milijardi u 2018. godini. SAD predstavlja najveće tržište, Europa je na drugom mjestu, a Azija je najveće rastuće područje. Što se tiče generiranja posla, javni i privatni sektor su izjednačeni.
Prema Državnom zavodu za statistiku u SAD-u, u razdoblju 2010.-2020. očekuje se rast prevoditeljske industrije od 42%. Najvažniji uzrok (ovakvog) rasta je globalizacija. Strojno prevođenje i ostali prevoditeljski softveri postajat će sve bolji i rezultirat će efikasnijim i boljim prevoditeljskim uslugama. Veća efikasnost temeljit će se na:
1. prevoditeljima, što će rezultirati bržim i pouzdanijim prijevodima. Poduzeća koja efikasno koriste tehnologiju za strojno prevođenje bit će u velikoj prednosti.
2. poduzećima koji plaćaju manje za isti obim prevoditeljskog posla. Više će se sadržaja moći objaviti po istoj ili nižoj cijeni.