Ovdje vam želimo pokazati kako prijevod podupire sve što radimo u 21. stoljeću i zašto je od vitalnog značaja za sve nas. Fokusirat ćemo se na teoriju prijevoda. Vjerojatno ćete pomisliti kako to nema smisla jer samo uzmete tekst na jednom jeziku i prepišete ga na nekom drugom bez promjene osnovne poruke, zar ne? Zašto trebate teoriju?
Pa, puno je složenije od toga. U prevoditeljskim studijama razmatramo načine na koje se osobnosti prevoditelja odražavaju u radu koji stvaraju, način na koji njihove političke, vjerske ili ideološke sklonosti ostavljaju neizbrisive tragove na njihove prijevode i načine na koje različiti aspekti osobnosti prevoditelja utječu na čitatelje.
Neizravni prijevodi ili prijevodi prijevoda. Često se pojavljuju kada određena kultura potražuje tekstove na stranom jeziku, ali ih iz bilo kojeg razloga ne može izravno prevesti s jezika A na jezik B, zbog čega koristi drugi jezik. Dobar primjer je prvi japanski prijevod Bajki braće Grimm, koje su se pojavile 1887. godine, samo 20 godina nakon prekida dvjestogodišnje izolacije Japana.
U to doba, vrlo malo japanskih prevoditelja znalo je bilo koji jezik osim nizozemskog ili engleskog, jer je Nizozemska bila jedina europska nacija koja je mogla trgovati s Japanom tijekom izolacionizma, a Britansko Carstvo bilo je najmoćnije u to vrijeme. Zato je, umjesto izvornog njemačkog teksta, prevoditelj išao preko engleskog prijevoda.
Zanimljivo je da čitanjem japanskog prijevoda, nikada nećete znati da su priče izvorno došle iz Njemačke. Gotovo svaki prepoznatljiv njemački aspekt priče ispušten je ili zamijenjen. Na primjer, aluzije na kršćanstvo zamijenjene su konfucijanstvom, a Pepeljuga se preimenuje u ‘Osusu’, riječ izvedenu iz japanske riječi za čađu.
Neizravni prijevodi osobito su skloni ovoj vrsti kulturnog prisvajanja zbog procesa stvaranja, ali i okolnosti u kojima se pojavljuju. Ako je ova hipoteza točna, kakve implikacije može imati na ono što znamo ili što mislimo da znamo o cijelim kulturama čiji jezici nisu izravno prevedeni na naše?
Izvoran tekst na: https://talkinghumanities.blogs.sas.ac.uk